Održana Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva u povodu Dana grada Sarajeva – Dodijeljeno priznanje i šestoaprilske nagrade
U povodu 6. aprila – Dana grada Sarajeva, sinoć je u auli Vijećnice, održana Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Pored gradskih vijećnika i gradonačelnika, diplomatskog kora, predstavnika svih nivoa vlasti u zemlji, predstavnika boračkih organizacija, ranijih gradonačelnika, dosadašnjih dobitnika Šestoaprilske nagrade, sjednici su prisustvovali i brojni gosti iz prijateljskih i bratskih gradova Budimpešte, Zagreba, Dubrovnika, Novog Pazara, Prata, Pule, Brčkog, Mostara, Zvornika, te općine Fatif-Istanbul, te drugi pozvani gosti.
Goste i zvanice je, u ulozi domaćina, pozdravio predsjedavajući Gradskog vijeća Igor dr. Gavrić. Čestitajući praznik slobode, Predsjedavajući je istakao da je šesti april višeznačan za naš Grad. To je dan kada se sjećamo patnji i slavimo pobjede. “Ovaj grad ima bogatu i znanstveno utemeljenu prošlost. Prvi žitelji su naseljavali ova područja u vremenu kamenog doba. U sedmom stoljeću, na ove prostore, dolaze Slaveni koji u 13. stoljeću ovo područje nazivaju Vrhbosnom, sa utvrdom Hodidjed, od kad datiraju i pronađeni nadgrobni spomenici stećci, koji su, kao takvi, jedinstveni u svijetu. 1462., sedam godina nakon dolaska Osmanskog carstva na ove prostore, tačno prije 555 godina, Isa – beg Ishaković izdaje naredbu o formiranju grada i naziva ga Saraj-ovasi, u prijevodu polje oko dvora. I tako, 555 godina Sarajevo raste, prima ljude dobre volje, raznih vjera i nacija, ruši se u napadima od agresora, i gradi se svaki put, sve ljepši i moderniji. Sarajevo je grad festivala, prepoznatljive muzičke scene, sporta sa krunom sportskih dešavanja kao što su Zimske olimpiske igare 1984 i EYOF 2019. Grad koji je iznjedrio jednog nobelovca gosp. Vladimira Preloga.“
Dalje je dodao da „mržnji protiv drugog i različitog ovdje nema mjesta jer novoizgrađene bogomolje, džamije i crkve, stoje jedna pored druge i svjedoče nekom novom vremenu. Svaki novoizgrađeni objekat ili događaj predstavlja spomenik novog vremena, dokaz da je sarajevski duh suživota, sreće i napretka moguć”, rekao je, između ostalog, u svom obraćanju, Igor dr. Gavrić, predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Sarajeva.
Zatim je uvaženim zvanicama i gostima pozdrav uputio mr. Abdulah Skaka, gradonačelnik Grada Sarajeva, te u svom izlaganju podsjetio na značaj ovog datuma koji je obilježio našu prošlost.
Naglasio je da je sudbina ovog Grada često bila takva da se morao suprotstavljati sili i zločinu, te da je ovo prilika da se podsjeti na 6. april 1992. godine koji ovdje svi još dobro pamte. Tada su građani ovoga grada, istakao je Gradonačelnik Skaka, isto kao i 6. aprila 1941. sami i zaboravljeni, stali u odbranu ovog Grada.
„Nastao je tako jedan grad koji u sebi sabire, čuva i potvrđuje mogućnost jedinstva različitosti. Sarajevo je kroz svoju historiju bilo na mnogim kušnjama koje su testirale spremnost njegovih građana da podnesu velike žrtve kako bi sačuvali svoje principe“, kazao je Gradonačelnik.
„Za kraj, želim reći da biti na čelu glavnog grada predstavlja veliku obavezu i posebnu čast. Pred nama je zadatak da stvorimo ambijent koji će privući investitore i vratiti Sarajevu reputaciju privrednog centra. To znači da moramo biti spremni na najbolji način odgovoriti na potrebe naših građana, očuvati naše naslijeđe, ali istodobno se prilagođavati modernim globalnim tokovima“, istakao je, između ostalog, u svom obećanju gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka.
U nastavku svečanosti Gradonačelnik Abdulah Skaka, uručio je priznanje „Počasni građanin Grada Sarajeva“ u 2017. godini dr. Edmondu Offermannu.
Dr. Edmond Offermann je rođen 1959. godine u Nijmegenu, Nizozemska. Magistrirao je na odsjeku za fiziku na Univerzitetu u Utrechtu, a doktorirao u Amsterdamu, gdje je bio saradnik u laboratoriju NIKHEF-K. Krajem 80-tih radio je na univerzitetu u Ilinoissu, a početkom 90-tih kao docent na Gutenberg Univerzitetu u Mainzu. Bavio se eksperimentalnom nuklearnom fizikom u Džeferson nacionalnoj laboratoriji u Virdžiniji. Jednu godinu je bio član ROOT tima Cerna u Ženevi, radeći na programu za analizu podataka koji je korišten pri pronalasku Higsove čestice. Od 1997. do 2017. godine radi kao analitičar za privatnu finansijsku firmu u Njujorku. Želja ovog svjetski poznatog fizičara je, da pomogne rodnom gradu njegove supruge, u kojem se prvi i jedini put, početkom 90-tih godina, vozio Trebevićkom žičarom. Dr. Edmond Offermann je dao ogroman doprinos za rekonstrukciju i revitalizaciju Trebevićke žičare, donirajući vlastita sredstva u svrhu realizacije Projekta „Revitalizacija Trebevićke žičare“ a kako bi se, nakon 20 godina, ovaj nekada prepoznatljivi simbol Sarajeva, obnovio i postao još jedna atraktivna turistička destinacija u gradu Sarajevu.
“Moja prva posjeta Sarajevu bila je u decembru 1988. godine, kada sam se zaljubio u grad, u njegove ljude i u planine. Kroz mnoge posjete koje su uslijedile, počeo sam cijeniti, sve više i više, jedinstvenost ovoga grada, njegovu različitost kako u kulturi tako i u prirodi. Mnoge od glavnih religija se prakticiraju ovdje, gdje su olimpijske planine, “na kamen udaljenosti”. Gdje to još ima u Evropi? U ljeto 1990. godine prvi put sam se vozio žičarom na Trebević. To je, također, bilo prvi put za mene da vidim jednu žičaru u glavnom gradu. Nažalost, rat je prekinuo rad žičare, kao i sve drugo. Prva žrtva agresije na Sarajevo bio je Ramo Biber, operativac na žičari koji je stradao braneći glavnu stanicu. Ovaj rat će promijeniti smjer grada, ali i smjer mog života.1998. godine sam se obavezao da ću pomoći da se ponovo pokrene Trebevićka žičara. 2010. godine postavljeni su temelji, a 2017. godina je godina kada će se žičara staviti u funkciju. Ljudi kažu da sam po prirodi nestrpljiv, pogriješili su. Posljednja stvar, nisam vam rekao odakle sam. Ja sam evropski građanin, kao što ste i vi”, istakao je dr. Offermann.
Skupu se obratio prof. dr. Velija Katica, predsjedavajući Odbora za dodjelu „Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva“ koji je predstavio značaj Nagrade i članove Odbora u ovoj godini. Potom je uslijedilo proglašenje i uručenje „Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva“ u 2017. godini.
Predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Sarajeva Igor dr. Gavrić uručio je „Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva’’ u 2017. godini, za doprinos u drugim oblastima rada i stvaralaštva, Udruženju za zaštitu historijskih vrijednosti “Haber“.
Udruženje za zaštitu istorijskih vrijednosti „Haber“ već dugi niz godina daje enormno visok doprinos razvoju i o čuvanju bosansko-hercegovačke istorije, sa posebnim osvrtom na poslijeratni period, a isti je dokumentovan kroz filmove kao što su „Krvavi ples po šeheru”, „A bili smo samo djeca”, „Bosna ili smrt”, „Daleko je Tuzla”, „1. Korpus Armije BiH”, „Bosanke”, „Heroji u bijelom”, „Humanisti i heroji”, te je u toku izrada filma „Sarajevski masakri”. Udruženje za zaštitu istorijskih vrijednosti je autor i 5 knjiga, „Dželati naroda mog”, „Uloga žene u BiH”, „2. i 3. maj Dobrovoljačka”, „Naser od Gezimestana do Haga i nazad”, a u toku je i priprema knjige „Sarajevski masakri“.
Nagradu je, u ime Udruženja, primio izvršni producent i predsjednik Udruženja Omer Hadrović koji je, između ostalog, istakao “Stojim ovdje večeras i ponavljam da ovo nije samo nagrada za Udruženje ”Haber”, već je ovo nagrada za sve borce i građane herojskog Sarajeva. Veliko hvala Gradskom vijeću Grada Sarajeva koje je prepoznalo i dodijelilo nagradu ”Haberu” za očuvanje istine o agresiji na BiH i grad Sarajevo. Dali ste nam vjetar u leđa i ohrabrili nas da realizujemo još mnogo filmova o agresiji na BiH i tako, za naredna pokoljenja, sačuvamo istinu koja će pomoći našoj djeci da više nikad ne dožive strahote opsade poput one od 1992. do 1995. godine. To je naša obaveza i historijska zadaća i zato “Haber” neće dozvoliti da se historija zaboravi, prepravlja ili da se negira patnja i herojska borba branioca i građana naše domovine. Hvala na podršci koju Grad Sarajevo na čelu sa Gradonačelnikom Abdulahom Skakom daje našem Udruženju“.
„Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva“ u 2017. godini, za doprinos u oblasti nauke i obrazovanja, uručena je Udruženju FAMA Metodologija. Namjena FAMA Metodologije je da kroz edukacijske module Škole znanja stavlja u upotrebu FAMA Kolekciju koja se stvarala u raznim fazama (kao Fama, Fama arhiv, Fama kolekcija), a smatra se najvećom svjetskom nezavisnom kolekcijom multimedijalnih projekata o opsadi Sarajeva (1992–1996.) i dešavanjima u vezi s raspadom Jugoslavije (1991–1999.). Godinama je Kolekcija rasla usred nemogućih uslova (opsada i posljeratna tranzicija), razvijajući pionirske koncepte i različite teme.
FAMA tim je, uz pomoć brojnih saradnika, prijatelja i podržavaoca tokom, 25 godina, usred nemogućih uslova opsade i posljeratne tanzicije, stvarao kolekciju razvijajući različite teme i pionirske metodološke koncepte. Kolekcija je u svim svojim dijelovima postala učilo i alatka na svjetskim univerzitetima, kao i dio svjetskih enciklopedija i nacionalnih i univerzitetskih biblioteka. FAMA Metodologija, kroz Školu znanja FAMA Kolekcije, omogućava proučavanja i istraživanja istoričarima, sociolozima, psiholozima, medicinarima, humanitarnim organizacijama, medijima, umjetnicima, antropolozima te mnogim drugim poljima djelovanja nauke i obrazovanja. Na stranu obimnost i istorijsko-edukativni značaj projekta, Kolekcija sama po sebi, predstavlja novi pristup dokumentovanju činjenica i dokaza, te mapiranju uzroka i posljedica događaja, uobličavanjem u formu pristupačnu širokom spektru publike.
FAMA Metodologija otvara mogućnost uspostavljanja regionalnog edukacijskog portala za tumačenje perioda raspada Jugoslavije. Kroz edukacijske module daje i davaće svoj doprinos faktografiji na prostoru gdje se decenijama vodi rat interpretacija te se olako previđa da je istina jednostavna – pod uslovom da se razmatraju samo činjenice. FAMA Metodologija vrši prenos znanja o događajima iz 20. vijeka u veliki interaktivni prostor permanentne edukacije u 21.vijeku.
Nagradu je, u ime Udruženja, primila Suada Kapić, lider FAMA tima. “ Kada stojite iza principa i krenete u viteški podvig da 25 godina stvarate kolekciju znanja, u tome ne možete biti sami. Ovu nagradu primam u svoje ime i u ime FAMA tima: Mirana Norderlanda, Davora Vidovića i Asje Hafner. Ovaj projekat je u raznim fazama i na razne načine pratilo oko 100 ljudi: porodica, brojni saradnici, prijatelji, donatori… a svi možemo biti ponosni jer smo ovom kolekcijom – kako neki kažu – pridonijeli nematerijalnom nasljeđu svijeta i omogućili da se kolektivno znanje sačuva i prenosi drugima.
Naša mapa opsade ušla je u kartografsku enciklopediju istraživanja svijeta, među 300 mapa iz raznih perioda ljudske istorije i iz raznih dijelova svijeta, koje istražuju šta nam mape mogu reći o istoriji i o nama. To govori o veličini fenomena opsade i veličanstvenog otpora građana Sarajeva četverogodišnjem teroru“, istaka je, između ostalog, Suada Kapić.
Potom je gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka, uručio „Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva” u 2017. godini, za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti, Edinu Dervišhalidoviću (Dino Merlin).
Rođen je 1962. godine u Sarajevu. 1983. godine započeo je svoju karijeru kao idejni vođa, kompozitor, tekstopisac i pjevač pop-rok grupe „Merlin“ sa kojom je objavio albume „Kokuzna vremena“, „Teško meni sa tobom“, „Merlin“, „Nešto lijepo da se desi“, i „Peta strana svijeta“. Od 1991. godine započinje solo karijeru i do danas je objavio sljedeće studijske albume „Moja bogda sna“, „Fotografija“, „Sredinom“, „Burek“, „Ispočetka“ i „Hotel Nacional“. Dobitnik je više nagrada i priznanja u oblasti muzike, kulturnog stvaralaštva i humanitarnog rada, tu su nagrada za dijamantski tiraž albuma „Hotel nacional“, nagrada za zlatni tiraž albuma „Dino Merlin The Ultimate Collection“, zatim „Davorin”, „Porin”, „Hrvatski Radijski Festival”,„Priznanje za humanost”, Nagrada „Kemal Monteno“. Dino Merlin je postigao historijski uspjeh kao jedini umjetnik iz regiona čiji je album „Hotel nacional“ uvršten na prestižnu Bilboard World Albums top listu. Autor je prve himne nezavisne Bosne i Hercegovine, pjesma „Jedna si jedina“ i danas živi u narodu. Pjesma “Ruža” imala je poseban angažman da potakne publiku u regiji, da se uključe u akciju pružanja pomoći ugroženima od poplava koje su zadesile BiH, Hrvatsku i Srbiju 2014.godine. Predstavljao je našu zemlju na takmičenju Eurosong kao autor muzike i koautor teksta za pjesmu „Sva bol svijeta”, a zatim kao autor i izvođač pjesama „Putnici“ i „Love in Rewind“ sa kojima je osvojio visoko sedmo, i šesto mjesto. Tokom karijere sarađuje sa priznatim umjetnicima s međunarodne scene, među kojima su Cat Stevens, Mustafa Sandal, Lutvi Bošnjak, Edo Zanki Gani Tamir, Orkestar Kempa i Husnu Senlendirici i mnogi drugi. On je jedini umjetnik koji je četiri puta održao koncert na prepunom koševskom stadionu. Njegovi nastupi su uvijek veliki događaj.
“Dame i gospodo, veliko mi je zadovoljstvo biti večeras ovdje sa vama. Velika mi je čast primiti ovo najviše društveno priznanje, “Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva”, kao i biti u društvu svih onih velikana koji su ovu nagradu dobili prije mene. Ponosan sam što sam večeras u Vijećnici, u ovom nepokorenom hramu kulture, a posebno mi je drago što se sve ovo događa u mojoj mahali. Dolazeći ovamo, primijetio sam kako je Bosnom behar probeharao, a Sarajevo jeste gdje je nekad bilo i tako će i biti. Na nama je da učinimo sve što možemo sa ovim što imamo kako bi podesili naše satove na evropsko vrijeme i da nam bolja budućnost bude manje na usnama, a više u djelima“, istakao je Edin Dervišhalidović (Dino Merlin).
Prigodni program, koji je urađen po scenariju redateljke Mirele Trepanić, bio je obilježen performansom „Malo je jedan dan za Sarajevo“, autorice Mirele Trepanić, „Prozom o Sarajevu“, Evlije Čelebije, sevdalinkom „Žute dunje“, plesnim performansom „Rastanak“, pjesmom „Boško i Admira“ grupe „Zabranjeno pušenje“, te kompozicijom „Da sam ja netko“, kompozitora Hrvoja Hegedušića, uz učešće mladih sarajevskih glumaca i plesača.
